Predeo izuzetnih odlika "AVALA"
Avala je najsevernija šumadijska planina. Svojom visinom od 506 m n.v. ističe se u širem području Beograda.
Današnji oblik izdužene kupe dobila je kombinacijom tektonskih pokreta, nabornih oblika i utiskivanjem magme, lakolita, ali i dejstvom abrazionih i erozionih procesa. Izgrađena je od najstarijih stena okoline Beograda, serpentinita, i fliša u literaturi poznatog kao avalski fliš.
Na Avali se nalazi jedino ležište cinabarita u Srbiji. U njegovoj blizini 1894. godine otkriven je nov mineral nazvan po mestu nalaska avalit. Poznata je po ležištima mineralnih sirovina još iz antičkog i preantičkog doba. Danas se na woj nalaze brojni ostaci rudarske delatnosti, svrtnjevi, troskišta i drugo.
Iako niska, ipak planina, karakteriše se raznovrsnom i specifičnom pedološkom strukturom i povoljnom klimom. Izuzetno je bogata vegetacijskim i florističkim elementima. Na Avali su zastupljene fitocenoze sa oko 597 bitnih vrsta, koje se mogu svrstati u tri razreda, 86 familija i 317 rodova. То је gotovo 1/6 vrsta, oko 1/2 rodova i 1/2 porodica u odnosu na floru Srbije. Veliki broj vrsta Laburnum anagyroides Medik /zanovet/, Lilium martagon L. /zlatan/, Prunus laurocerasus L. /zeleni~e/, Ilex aquifolium L. /zelenika/, i druge zaštićene su kao prirodne retkosti.
Veliki broj lekovitih vrsta Ruscus acuelatus /ježevina/, Origanum vulgare /vranilova trava/, Orhis morio /salep/, Atropa belladonna /velebiqe/ i dr. i vrsta su pod kontrolom korišćenja i prometa. Naredba o stavljanju pod kontrolu korišćenja i prometa divljih biljnih i životinjskih vrsta "Službeni glasnik RS" br. 17/99.
Gotovo 70% ukupne površine prekriveno je šumom koja je predstavljena u okviru visinskog regiona staništa hrasta i bukve, a predstavljena šumskim zajednicama sladuna i cera sa kostrikom, kitnjaka i graba, kitnjaka i crnog jasena, budske bukve i drugo. U hrastovim, predplaninskim i bukovim i drugim šumama utočište su našle brojne vrste ptica. Značajne su Falco tinnunculus /vetruška/, Strix aluco /šumska sova/, Otus scops /ćuk/, Sitta europaea /puzavac/, Dryobates major /veliki šareni detlić/, Buteo buteo /mišar/ i druge. Najveći broj vrsta zaštićen je Uredbom o prirodnim retkostima /"Službeni glasnik RS" 53/93/.
Sa spomenicima, vezanim za istoriju našeg naroda, Spomenik neznanom junaku, Mitrovićev dom i dr., ova planina nadomak milionskog Grada predstavqa bogastvo koje treba zaštititi i adekvatno koristiti.
Koordinate centralne tačke su:
x 49 48450 - 49 50 875 y 74 60 550 - 74 63750
